Broj: SZDSH-01/05-23
Zagreb, 22.05. 2023. godine
ZAPOSLENICIMA DRŽAVNE SLUŽBE
- SVIMA -
U trenutku kada s reprezentativnim sindikatima potpisuje Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike Vlada RH dostavlja ministarstvima na očitovanje Nacrt Prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama kao rezultat rada radne skupine u kojoj su bili zastupljeni ti isti sindikati.
Zakon koji se izrađuje deset godina prvi puta se upućuje u saborsku proceduru, a kao glavni argument za usvajanje ovakvog teksta navodit će da je usuglašen s reprezentativnim sindikalnim središnjicama koje su putem svojih predstavnika sudjelovale u izradi. 50 eura većeg regresa za 23.000 državnih službenika i namještenika, odnosno 1.150.000,00 eura godišnje premala je cijena na koju su pristali vladini sindikati da bi se ovakvim zakonom unazadila cijela državna služba.
Uvodi se institut dodatka na plaću za učinkovitost rada koji se isplaćuje službeniku i namješteniku na temelju ocjena njegove učinkovitosti rada. Dovodeći u ovisnost iznos plaće uz odluku o ocjeni učinkovitosti rada koju donosi čelnik tijela ili osoba koju on ovlasti povećava rizik od politizacije državne službe, naročito što o prigovoru na odluku o ocjeni odlučuje povjerenstvo kojeg osniva taj isti čelnik tijela koji donosi odluku o ocjeni. Uvođenjem limita da čelnici tijela mogu ocijeniti samo do 5% svojih službenika i namještenika najboljom ocjenom, odnosno do 15% ocjenom naročito uspješan dodatno će demotivirati državne službenike i namještenike te dodatno politizirati državnu službu budući da će najbolje ocjene biti rezervirane samo za rukovodeći kadar, naročito za onaj koji je imenovan poslije stupanja na dužnost čelnika tijela koji donosi odluku o ocjeni.
Teško je šutnju reprezentativnih sindikata koji su sudjelovali u izradi ovakvog teksta Zakona pravdati ičim osim ovom ugovorenom diskriminacijom kojom su članove svojih sindikata doveli u povlašten položaj u odnosu na sve ostale. Reakcija predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića na samom potpisivanju kako je ministar Marin Piletić jako sretan zbog ugovorenog Dodatkom II. govori da su reprezentativni sindikati mogli očekivati i više od 50 eura, odnosno govori koliko je donošenje ovakvog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama uz prešutnu suglasnost ovih sindikata bitna za Vladu RH. Ovakav tekst Zakona nije samo veliki korak u nazad, već je i korak u nepoznato, budući da se pitanje platnih razreda i koeficijenata rješava uredbama koje će Vlada RH donijeti tek nakon njegovog stupanja na snagu.
Diskriminacija nereprezentativnih sindikata i njihovih povjerenika kroz članak 94. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te diskriminacija članova tih sindikata s 50 eura manjeg regresa u odnosu na članove vladinih sindikata koji su blagoslovili ovakav tekst Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama nije osnovni razlog za ujedinjenje cijele državne službe u Sindikat zaposlenika državne službe Hrvatske. Osnovni razlog našeg okupljanja je da se ovakvi zakonski prijedlozi ne pišu bez predstavnika sindikata koji predstavljaju sve državne službenike, a najvažniji razlog je da uredbe kojima će se određivati platni razredi i koeficijenti ne budu kreirani u istom sastavu kao i ovaj Zakon.
I za Vladu RH sramotno bi bilo kada bi sindikati koji dominantno okupljaju policijske službenike ili lokalne službenike putem svojih predstavnika koji nemaju ni dana radnog staža u državnoj službi izvan MUP-a raspravljali u radnim skupinama o platnim razredima i koeficijentima u koje će biti razvrstani zaposlenici Carinske uprave, Porezne uprave, zatvorskog sustava, sudova, državnih odvjetništava, kao i svih ostalih državnih tijela.
Također, Vlada RH mora znati da i unutar sustava MUP-a djeluju nereprezentativni sindikati koje ne smije izostaviti iz rasprave o platnim razredima i koeficijentima, budući da i njihovo brojno članstvo govori da svi ne smatraju kako ova dva vladina sindikata adekvatno zastupaju njihove interese.
Ako je zbilja 50 eura glavni razlog šutnje vladinih sindikata na ovakav tekst Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama bit će zanimljivo slušati komentare članstva tih sindikata nakon što Hrvatski sabor usvoji ovakav tekst Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a Ustavni sud poništi odredbu u Zakonu o radu temeljem koje je Dodatkom II. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ugovorena ova sramotna diskriminacija.
Što očekivati od vladinih sindikata, koji obmanjuju javnost i Vladu RH da zastupaju sve državne službenike i namještenike, kada diskriminiraju i vlastito članstvo? U vodstvima vladinih sindikata svi članovi rukovodstva dolaze iz MUP-a, odnosno nema ni jedan član rukovodstva koji bi predstavljao ostatak državne službe. Pregovarački odbor sindikata državnih službi za pregovore o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora čine četiri predstavnika i to sva četiri iz MUP-a. U Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora, čija tumačenja imaju snagu Kolektivnog ugovora te koja svojim tumačenjima ponekad izlazi iz svojih okvira, tri su predstavnika sindikata i ponovno pogađate sva tri iz MUP-a.
Od sindikata koji diskriminira vlastito članstvo ne iznenađuje ovo ponašanje prema ostatku državne službe, a najbolji primjer za to je ponovno Nacrt Prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama u kojem se navodi sedam dodataka na osnovnu plaću, a jedan od njih je dodatak na policijska zvanja. I tu svjedočimo činjenici da vladini sindikati ne poznaju ostatak državne službe kada podržavaju stav da se zakonom dodatak na zvanja ograniči samo na policiju. Samom tom činjenicom argument da se ovom reformskom mjerom želi stvoriti sustav plaća koji će omogućiti provedbu načela jednake plaće za jednaki rad zvuči istovremeno smiješan i tragičan. Da je to zbilja cilj ove reformske mjere u Nacrtu Prijedloga Zakona ne bi pisalo Dodatak na policijska zvanja, već Dodatak na zvanja.
Da smo ranije krenuli s ovom idejom okupljanja u jedan sindikat koji bi zastupao interese svih, možda bi i ovaj Nacrt Prijedloga Zakona danas izgledao drugačije.
Pozivamo sve članice i članove nereprezentativnih sindikata u državnoj službi, kao i sve državne službenike i namještenike, da nam se pridruže učlanjenjem u Sindikat zaposlenika državne službe Hrvatske, koji ima simboličnu članarinu od 1 euro mjesečno, kako bi osigurali predstavljanje svih državnih službenika i namještenika u procesima izrade zakonskih i podzakonskih akata. To je jedini način za steći reprezentativnost po trenutno važećim propisima, okupljanjem oko novog sindikata.
Pozivamo vodstva nereprezentativnih sindikata da podrže ovu ideju na način kako su je do sada podržali Carinski sindikat Hrvatske, Sindikat policijskih službenika, Sindikat pravosudne policije Hrvatske i Sindikat Porezne uprave Hrvatske.
P R E D S J E D N I K
Rino Štorić v. r.
